Funkcionira li hibridni način rada?

blank

Hibridni rad kombinacija je rada na daljinu i rada licem u lice. Što o takvom načinu rada kažu zaposlenici, funkcionira li?

Pojavio se hibridni radni paradoks – zaposlenici žele raditi na daljinu, ali i čeznu za kontaktom licem u lice sa svojim kolegama, pokazalo je nedavno Microsoftovo istraživanje o tome što zaposlenici misle o hibridnom radu.

Očigledno, poslodavci će se morati prilagoditi različitim stilovima rada i sklonostima svojih zaposlenika. Hibridni rad funkcionira ako zaposlenici pokažu najveći stupanj angažmana, dobiju veću podršku menadžera te zadrže produktivnost na predpandemijskoj razini.

Prema Microsoftovom istraživanju vlastitih djelatnika, 90% njih tvrdi da su se tijekom godinu i pol dana rada od kuće osjećali uključenima na svom radnom mjestu, a povjerenje u menadžment i samopouzdanje zaposlenika doseglo je rekordne vrijednosti. Produktivnost je također bila pozitivna i ostala je na istoj visokoj razini kao i prije godinu dana, odnosno na 77%.

blank

Kad su zaposlenike upitali je li određeni proces razlog za rad od kuće ili fizički na radnom mjestu pojavio se paradoks: 70% ispitanika reklo je da preferira fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće, ali 65% ispitanika reklo je da više voli interakciju licem u lice s članovima tima.

Velike promjene već se događaju (LinkedInovi stručnjaci to nazivaju Great Shuffle odnosno veliko miješanje) što će natjerati menadžere tvrtki da obrate pažnju na 7 nadolazećih trendova koje ističu Microsoft i LinkedIn platforma:

1. Više od dvije trećine ispitanika očekuje fleksibilnost. 42% ljudi žalilo se na nedostatak uredskog materijala, 10% na nedovoljno dobru internetsku vezu, a 46% poslodavaca ne pomaže u rješavanju ovih problema. Menadžeri bi trebali razmisliti o poboljšanju uvjeta rada na daljinu.

2. Menadžeri su sretniji od svojih zaposlenika. 61% menadžera trenutno napreduje, dok 37% zaposlenika kaže da su zapeli i da se od njih traži previše u ovim teškim vremenima. Važno je tražiti načine kako pomoći svojim zaposlenicima da se osjećaju bolje, zanimati se za njihovu dobrobit i bolje ispuniti njihova očekivanja.

3. Visoka produktivnost maskira burnout. Svaki peti zaposlenik smatra da poslodavcu nije stalo do njih. Više od polovice osjeća se preopterećeno, a više od trećine iscrpljeno. To su opasni pokazatelji, a rezultat su dugotrajnijih sastanaka, koji su se također udvostručili. Tu su i povećanje vremena potrebnog za rad na dokumentima za 66%, eksponencijalno povećanje korespondencije putem e -maila i broja tekstualnih poruka.

4. Mladi od 18-25 godina su izgorjeli na poslu. U usporedbi sa starijom generacijom, ljudi u ovoj dobnoj skupini često žive sami, tek započinju svoju karijeru, ne mogu si osigurati sve alate koji su im potrebni za obavljanje posla pa pate od izolacije i nedostatka motivacije. Hibridni rad trebao bi pomoći mlađoj generaciji da postavi ciljeve i ponovno se motivira.

5. Smanjivanje mreža kontakata i nestajanje inovacija. Ljudi se okupljaju u male grupe, javlja se rizik od grupnog razmišljanja i nestaje želja da se ostane u kontaktu sa širim kolektivom. Ovo je veliki problem za tvrtke, s kojim bi se trebalo pozabaviti promicanjem suradnje među timovima, spontane razmjene ideja i živom interakcijom na radnom mjestu.

6. Zaposlenici koji rade na daljinu otvoreniji su prema svojim kolegama, gradeći autentičnije odnose koji potiču timski duh i poboljšavaju opću dobrobit. 39% je priznalo da se osjeća samopouzdanije, a 31% da se osjeća manje neugodno kad su na poslu izloženi elementi njihovog privatnog života. To ilustrira važnost održivih i autentičnih odnosa unutar tima.

7. Rad na daljinu otvara pristup talentima s bilo kojeg mjesta u svijetu.