Studentski grad potpuno je specifično gradsko naselje po postanku i povijesti, zamišljen poput sveučilišnog kampusa na zagrebačkom Borongaju
Radi se o najstarijem planiranom zagrebačkom gradskom naselju. I dok danas sva naselja projektiraju računala, pa čak ih i grade brojni automatizirani strojevi, nekad su to radili ljudi. Idejni začetnici i projektanti Studentskog grada jedni su od najpoznatijih arhitekata onog doba.
Kako je nastao Studentski grad možete saznati u monografiji „OŠ Vjenceslava Novaka: 1971.-2021.“ kojom Osnovna škola Vjenceslava Novaka iz Zagreba proslavlja 50 godina svog djelovanja.
Priča o Studentskom gradu originalna je i neponovljiva – ideja o izgradnji studentskog kampusa nastala je neposredno nakon 2. svjetskog rata, a od prvotne ideje brzo se odustalo i izgrađeno je najstarije planirano zagrebačko naselje.
Monografija obuhvaća povijest škole u pola stoljeća rada, projekte, aktivnosti i uspjehe kao i kulturni i humanitarni rad škole. Uz povijest škole u pola stoljeća rada monografija je prvo izdanje koje je kroz cijelo jedno poglavlje sustavno obradilo povijest Studentskog grada kao najstarijeg planiranog zagrebačkog naselja.
Tijekom izrade monografije prikupljena je izrazito zanimljiva i vrijedna arhivska građa i fotografije naselja od njegovog nastajanja do danas.
Stambeno naselje Studentski grad u zagrebačkoj Dubravi, čija je izgradnja započela prije sedam desetljeća, zanimljiv je primjer planiranja i gradnje stambenih naselja u Zagrebu i Hrvatskoj. Naselje je nastalo kao pokušaj stvaranja sveučilišnog kampusa u istočnom dijelu Zagreba u godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Od gradnje Sveučilišnog grada odustalo se ubrzo nakon početka izgradnje, zgrade za studente pretvorene su u stambene zgrade, a u naselju su sagrađene i brojne nove zgrade, no početna je ideja ostala do danas zapisana u imenu naselja.
Gradnja je započela krajem 1940-ih godina. Iako se radilo o važnom zahvatu za Zagreb i tadašnju Hrvatsku i unatoč činjenici da su na planiranju naselja i projektiranju najstarijih zgrada radili poznati hrvatski urbanisti i arhitekti urbanističko i arhitektonsko nasljeđe naselja ostalo je do danas relativno
nepoznato. Od prvih dana nastanka naselje se kontinuirano planiralo i dopunjavalo stambenim, javnim i poslovnim sadržajima te su pažljivo planirani elementi parkovno-krajobraznog uređenja.
Studentski grad do danas ostaje uspješan primjer sustavne implementacije urbanističkog koncepta modernističke stambene zajednice prilagođene ugodnom stanovanju. Međašni je primjer planiranih stambenih zajednica koje obilježavaju prostor Gornje Dubrave, što je još jedna tema koja je slabo poznata izvan lokalnih okvira.
„Ova Monografija svjedok je polustoljetnog vremena i pokušaj otimanja zaboravu mnogih značajnih događaja u životu naše škole,“ rekao je Žarko Ćorić, ravnatelj OŠ Vjenceslava Novaka te dodao: „U rujnu 1971. u zagrebačkoj Dubravi, točnije Studentskom gradu, započinje s radom osnovna škola s imenom učitelja, književnika i glazbenika Vjenceslava Novaka. Kao ravnatelju škole velika mi je čast naglasiti izuzetnu vrijednost predanog rada i rezultata brojnih generacija naših učenika i učitelja. Svojim su znanjem, nesebičnim zalaganjem i entuzijazmom od prvog dana stvarali školu vrijednu poštovanja. Od samih početaka naši uspjesi, kvaliteta i uvjeti rada te ugodno ozračje škole, prepoznati su i u širem okruženju. Pokazatelj toga je povjerenje roditelja s drugih upisnih područja, čija djeca danas čine otprilike trećinu ukupnog broja svih naših upisanih učenika.“
Urednice i koautorice monografije su Abelina Finek, prof. povijesti i geografije, te Milvia Vuk, prof. hrvatskog jezika, a suradnici Dobrila Bilobrk, dipl. bibliotekar, Žarko Ćorić, prof. geografije i povijesti, Dragutin Vobožil, prof. povijesti, te Nikša Božić, dipl. ing. arh. Monografija je otisnuta u tvrdom izdanju na više od 300 stranica te se može kupiti u OŠ Vjenceslava Novaka po promotivnoj cijeni od 100 kuna.
