Prosječna plaća u Hrvatskoj u listopadu 2025. iznosila je 1.470 eura neto, no stvarna kupovna moć te svote i dalje je tema među građanima suočenima s rastom troškova života
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj u listopadu 2025. iznosila je 1.470 eura, što predstavlja nominalni rast u odnosu na prošlu godinu.
Ako se prosječna plaća od 1.470 eura usporedi s tipičnom cijenom pametnog telefona koja iznosi oko 430 eura, to znači da bi radnik koji prima prosječnu plaću morao dati gotovo 30 % mjesečne neto zarade samo za jedan uređaj tog tipa.
Pametni telefoni srednje klase, kako se često navodi u trgovinama i tehnološkim recenzijama, obično se prodaju u rasponu oko 400–500 eura, ovisno o modelu i karakteristikama. To čini kupovinu takvog uređaja značajnim udjelom mjesečnog budžeta za mnoge građane.
Analitičari i statistike pokazuju da plaće u Hrvatskoj variraju među sektorima i regijama kao i među različitim dobnim skupinama radnika, ali prosječni iznosi često služe kao referentna točka za usporedbu s troškovima potrošačkih dobara.
Prosječna plaća ne odražava nužno realnu sliku primanja svih radnika u Hrvatskoj: velik broj zaposlenih prima manje od prosjeka dok određeni vrlo dobro plaćeni sektori povisuju ukupnu statističku vrijednost. Prema nekim izvorima, raspon neto plaća u Hrvatskoj može biti od oko 995 eura do više od 2.300 eura, ovisno o zanimanju i iskustvu radnika.
Također, medijalna plaća, koja pokazuje iznos ispod kojeg zarađuje polovica zaposlenih, često je niža od prosjeka, što znači da mnogi radnici zarađuju manje nego što bi prosječan broj sugerirao.
Uz plaće, rast cijena roba i usluga utiče na realnu kupovnu moć stanovništva. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina zabilježila povećanje cijena u mnogim segmentima tržišta, a inflacija i članstvo u eurozoni dodatno su utjecali na potrošačke navike i percepciju troškova života.
U tom kontekstu, izdatak od 430 eura za pametni telefon može biti značajan za prosječnog radnika — posebno ako uzmemo u obzir da takva kupnja „pojede“ gotovo trećinu neto plaće prije osnovnih životnih troškova poput stanarine, hrane i režija.