Hrvatski građani imaju sve više nedoumica i pitanja o obrazovanju djece i opstanku na tržištu rada
Tržištu rada se u rekordnom vremenu stubokom promijenilo i sada traži neke nove vještine, potvrdilo je prvo izdanje Education Weekenda održanog prošlog vikenda u Rovinju, na kojem se za većinu panela tražila stolica više, dok je dio publike ostajao i pred vratima punih dvorana.
Može li društvo opstati ako ćemo učiti samo iz ekrana? Čemu onda služe učitelji? Ima li diploma i dalje jednaku vrijednost? Kako djecu pripremiti za poslove koji danas još ni ne postoje i što čovjek mora znati bolje od umjetne inteligencije? Pitanja su to koja očito podjednako brinu roditelje, učenike i studente, nastavnike, ali i poslodavce.
Education Weekend okupio je stručnjake iz obrazovanja, znanosti, gospodarstva i psihologije, a kroz dva dana sadržajnog programa jedna se poruka provlačila kroz gotovo sve rasprave: obrazovanje više ne može biti prvenstveno prenošenje informacija. U vremenu kada su gotovo sve informacije dostupne u nekoliko sekundi, njegova je najvažnija zadaća naučiti mlade kritički i strateški razmišljati, razvijati vještine kojima nikada ne može ovladati umjetna inteligencija, očuvati ljudskost i biti empatičan.
„Velik interes sudionika pokazao nam je da smo otvorili teme koje su ljudima očito važne i o kojima se možda još uvijek premalo razgovara izvan stručnih krugova. Roditelji žele znati kako pripremiti djecu za svijet koji se mijenja brže nego ikada, nastavnici traže odgovore na pitanje kako zadržati znatiželju i motivaciju učenika, poslodavci se već danas suočavaju s potpuno novim očekivanjima od znanja i vještina, a mlade zanima kako će izgledati kompetencije budućnosti. Education Weekend smo zato zamislili kao mjesto susreta različitih perspektiva. Ne da ponudimo jedan recept za obrazovanje budućnosti, nego da otvorimo prava pitanja i potaknemo promjene koje će obrazovanje približiti životu i tržištu rada koje nas čeka“, izjavio je Božo Skoko, programski direktor Education Weekenda, inače prorektor Sveučilišta Algebra Bernays i dopredsjednik Akademije odgojnih i obrazovnih znanosti Hrvatske.
Šef Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru i autor NTC programa Ranko Rajović upozorio je kako djeci oduzimamo kretanje, igru i situacije u kojima sama moraju pronaći rješenje, dok im istodobno nudimo sve više gotovih sadržaja i vremena pred ekranom. Umjesto učenja napamet, istaknuo je važnost funkcionalnog znanja, povezivanja naučenoga i razvoja misaonih procesa kroz igru i rješavanje problema.
O tome što digitalno okruženje čini mentalnom zdravlju mladih govorile su i maratonska plivačica i motivacijska govornica Dina Levačić, pročelnica Sveučilišnog odjela za psihologiju Sveučilišta Algebra Bernays Ana Havelka Meštrović i profesorica psihologije i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja Maja Vučić, uz moderaciju Brune Šimleše.
Stalno posezanje za mobitelom pri prvoj pojavi dosade, uspoređivanje s tuđim životima na društvenim mrežama i potreba za neprekidnom stimulacijom ostavljaju sve manje prostora za koncentraciju, razgovor i upoznavanje samoga sebe. Jedna od poruka panela bila je da ograničavanje vremena na društvenim mrežama nije odricanje, već povratak fokusu i odnosima s ljudima koji su fizički pokraj nas.
Problem nije u tehnologiji samoj nego u načinu na koji je koristimo pokazale su i rasprave o umjetnoj inteligenciji i virtualnim učionicama. izvršni direktor za digitalnu transformaciju MPR Grupe Ivan Lozančić, profesor na Sveučilištu DePaul u Chicagu Pavel Šavor, konzultant za AI transformaciju Marko Pršić i učiteljica informatike i viša savjetnica u OŠ Eugena Kvaternika Dalia Kager složili su se da AI pismenost mora postati dijelom obrazovanja, ali i da tehnologija ne može zamijeniti emociju, živu riječ, socijalizaciju i ulogu nastavnika. AI može dati odgovor i ubrzati procese, no procjena tog odgovora, kritičko razmišljanje i konačna odgovornost ostaju na čovjeku.
Slično su o budućnosti tržišta rada govorili ravnatelj XV. gimnazije (MIOC-a) u Zagrebu Nikola Dmitrović, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Vedran Bilas i direktorica prodaje za regiju Europa u Dalekovodu Matea Mandić Dolenc na panelu posvećenom zanimanjima koja AI neće jednostavno zamijeniti.
Poseban je naglasak stavljen na inženjerske i STEM kompetencije, ali i na činjenicu da samo tehničko znanje više nije dovoljno. Mladi će uz struku morati razvijati komunikaciju, otpornost, inicijativu i sposobnost kontinuiranog prilagođavanja.
Diploma ostaje važna, ali više nije dovoljna
Jedna od najdinamičnijih rasprava vodila se o tome vrijedi li diploma danas isto koliko i prije. Rektor Sveučilišta Algebra Bernays Mislav Balković, član uprave Končara Ivan Paić i zamjenik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Tomislav Radoš upozorili su da tržište rada sve manje tolerira jaz između formalne kvalifikacije i stvarnih, primjenjivih vještina.
Fakultet i dalje daje širinu, osobni razvoj i važno životno iskustvo, ali obrazovanje mora puno ranije povezivati teoriju s praksom, a studentima omogućiti stjecanje konkretnih kompetencija i radnog iskustva.
I razgovor suosnivača Millenium promocije Marija Petrovića sa osnivačem i većinskim dioničarom Bosqara Stjepanom Oreškovićem i country managing partnerom u EY Hrvatska Berislavom Horvatom, analizirao je popularni mit prema kojem se veliki poduzetnici rađaju u garažama, a ne na sveučilištima.
Njihova je poruka bila da ne treba birati između formalnog obrazovanja i poduzetništva jer upravo bi sveučilišta trebala biti mjesta na kojima nastaju inovacije i kompanije, uz mentorstvo, interdisciplinarne timove i stalnu spremnost pojedinca da nastavi učiti.
Učenje završetkom formalnog školovanja postaje stvar prošlosti potvrdili su i osnivač i izvršni direktor Impact Fundryja Andrea M. Cosentino, direktor Algebra Bernays Business School Zoran Đorđević, predsjednik Uprave i v. d. dekana IEDC – Bled School of Management Mislav Ante Omazić i stručnjak za poslovno pregovaranje Slobodan Brezak, raspravljajući o sve većem interesu uspješnih profesionalaca za MBA programe i doktorate. U svijetu u kojem se znanje ubrzano mijenja, povratak u učionicu nije korak unatrag, nego prilika za novu perspektivu, kontakte i profesionalni reset.
Znanje nije ono što možemo pronaći na Googleu
Pitanje što danas uopće znači biti obrazovan otvorili su politolog, filozof i publicist Predrag Grubić, povjesničar, novinar i profesor filozofije Dario Špelić i književnica i nakladnica Milana Vuković Runjić. Dostupnost beskonačne količine informacija stvara privid da sve znamo, no erudicija i znanje ne znače memoriranje činjenica, nego sposobnost povezivanja informacija i samostalnog donošenja zaključaka. Knjiga, fokus i vrijeme provedeno bez neprekidnih digitalnih podražaja pritom dobivaju novu vrijednost.
Koliko se i izrazito kompleksno znanje može približiti milijunskoj publici pokazao je mladi astrofizičar i dobitnik Webby nagrade Gregor Čavlović, koji je publici otkrio kako nastaju znanstveni videi koje gledaju deseci milijuna ljudi. Njegovo je predavanje pokazalo da problem često nije u težini znanstvene teme, nego u načinu na koji je predstavljamo. Kada se složene ideje oslobode nepotrebnog kompliciranja i pretvore u dobru priču, znanost može zainteresirati masovnu publiku.
Upravo je znatiželja obilježila i jedan od najupečatljivijih susreta festivala, razgovor najmlađe radijske voditeljice Maše Gavranić s astrofizičarem i edukatorom Koradom Korlevićem. Pitanja o izvanzemaljcima, putovanju kroz vrijeme, rubu svemira, asteroidima i robotima vratila su raspravu na možda najjednostavniji, ali i najvažniji zaključak festivala – obrazovanje počinje pitanjem „zašto“ i sposobnošću odraslih da tu dječju potrebu za otkrivanjem svijeta ne uguše.
O tome zašto škole ponekad upravo to čine govorili su profesor geografije Dejan Nemčić, profesor emeritus Velimir Srića, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković te Luciana i Andro Koren, dobitnici nagrade Ponos Hrvatske uz moderiranje kvizašice Morane Zibar. Sustav u kojem djeca uče prvenstveno za ocjenu lako pretvara znanje u obvezu umjesto u zadovoljstvo otkrivanja. Nastavnici i roditelji zato, zaključeno je, moraju djeci dopustiti pogrešku, graditi odnos povjerenja i vratiti emociju u proces učenja.
Hrvatska ima što ponuditi studentima, ali mora znati privući i zadržati talent
Education Weekend otvorio je i pitanje međunarodne konkurentnosti hrvatskog visokog obrazovanja. Dekanica RIT Croatia Irena Guszak, voditelj Odjela za internacionalizaciju visokog obrazovanja Agencije za mobilnost i programe Europske unije Tomislav Fresl, studentica diplomskog studija računarstva na FER-u Oleksandra Piankova i savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays Hrvoje Josip Balen istaknuli su sigurnost, kvalitetu života i kvalitetne obrazovne programe kao hrvatske prednosti, ali upozorili na administrativne prepreke i potrebu jasnije nacionalne strategije za privlačenje stranih studenata.
Odlazak mladih na studij i stjecanje iskustva u inozemstvo pritom ne mora biti problem ako Hrvatska uspije stvoriti uvjete zbog kojih će se vratiti te istodobno postati privlačna studentima i stručnjacima iz drugih zemalja.
Education Weekend pokazao je da rasprava o obrazovanju već odavno nije samo tema škola i fakulteta. Ona je pitanje gospodarske konkurentnosti, mentalnog zdravlja, demografije, tehnološkog razvoja i sposobnosti društva da se prilagodi promjenama koje se događaju brže nego ikada.
Prvo izdanje festivala tako nije ponudilo jedan odgovor na pitanje kako bi obrazovanje budućnosti trebalo izgledati, ali je vrlo jasno pokazalo što više nije dovoljno: učenje napamet, utrka za ocjenama i diplomama bez stvarnih kompetencija te obrazovanje koje završava posljednjim ispitom.
Education Weekend održan je u sklopu Weekend.19 u Rovinju, u organizaciji MPR Grupe i Peperminta, uz podršku partnera i sponzora koji su prepoznali važnost otvaranja dijaloga o budućnosti obrazovanja. Glavni partner festivala bio je KONČAR, a podršku prvom izdanju pružili su i RIT Croatia, Sveučilište Algebra Bernays, BOSQAR INVEST, OTP banka, Slatinska banka i Hrvatska gospodarska komora (HGK).