Umjesto očekivanog povlačenja tinejdžera iz digitalnog svijeta mladi su se praktički preko noći preusmjerili na nove, manje poznate aplikacije
Australska zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina izazvala je neočekivane posljedice, pokazuju lokalni i međunarodni izvještaji. U prosincu 2025. Australija je postala prva demokracija koja je uvela sveobuhvatnu zabranu društvenih mreža za korisnike mlađe od 16 godina, s ciljem da zaštiti djecu od negativnih učinaka algoritama, digitalnog nasilja i ovisnosti o ekranima.
Zakon obuhvaća desetke popularnih platformi uključujući TikTok, Instagram, Facebook, Snapchat, YouTube i druge. Kompanijama koje ne provode provjeru uzrasta prijete kazne do 50 milijuna australskih dolara.
Premda su vlasti očekivale da će djeca poslije blokade društvenih mreža manje vremena provoditi online realnost je pokazala suprotno. U roku od samo nekoliko sati od stupanja zabrane na snagu milioni tinejdžera – ostalih bez pristupa omiljenim aplikacijama – masovno su prešli na alternativne platforme koje trenutno nisu obuhvaćene restrikcijama.
Među najpopularnijim novim aplikacijama našle su se platforme poput Lemon8, koja omogućava dijeljenje fotografija i videa, ali pod drugačijim pravilima nego veliki igrači. Također, Yope, privatna aplikacija za komunikaciju unutar zatvorenih grupa prijatelja, te Coverstar, promoviran kao “najsigurnija alternativa TikToku” za korisnike od 9 do 16 godina, zabilježile su ogromno povećanje broja preuzimanja.
Ove aplikacije, često bez sofisticiranih mjera provjere starosti, brzo su se popela na vrh liste najpreuzimanijih i najaktivnijih među tinejdžerima.
Analitičari procjenjuju da ovaj trend pokazuje koliko su navike najmlađih korisnika fleksibilne i otporne na regulatorne promjene. Dok su vlasti željele ograničiti izloženost djece platformama koje potiču prekomjernu upotrebu i negativne posljedice po mentalno zdravlje djeca su jednostavno pronašla druga digitalna “sjedišta” gdje mogu nastaviti svakodnevnu komunikaciju, dijeljenje sadržaja i praćenje trendova.
Ova situacija se ne događa samo u Australiji. Podaci globalnih istraživanja pokazuju da su društvene mreže duboko ukorijenjene u svakodnevicu generacije Z i generacije Alpha, koja od najranije dobi barata pametnim telefonima i aplikacijama.
Prema statistikama iz 2025. godine korisnici iz tih generacija provode značajne količine vremena na platformama poput TikToka, Instagrama, Snapchata i YouTubea, često i prije preporučene minimalne starosne dobi, što dovodi do stalnih rasprava o tome kada je pravo vrijeme za uključivanje u digitalni život.
U Hrvatskoj se također vodi debata oko utjecaja društvenih mreža na djecu. Stručnjaci i pedagozi upozoravaju da pretjerana izloženost može ugroziti mentalno zdravlje mladih, narušiti empatiju i potaknuti problematične obrasce ponašanja. Preporuke hrvatskih školskih stručnjaka naglašavaju potrebu uravnoteženog pristupa tehnologiji, uz aktivnu ulogu roditelja i odgojitelja u vođenju digitalnih navika djece.
Potezi poput australskog zakona potaknuli su i druge zemlje da razmatraju slične mjere. U nekim dijelovima Europe najavljuju se zabrane za mlađe od 15 ili čak 14 godina, dok su u anketama velika većina ispitanika globalno izrazila podršku ograničavanju pristupa društvenim mrežama mlađima od 14 godina, kao načinu da se smanje potencijalne štete od prekomjernog digitalnog angažmana.
Međutim, pitanje ostaje otvoreno: može li regulatorna zabrana istinski smanjiti digitalnu izloženost djece ili će samo kanalizirati njihovu aktivnost prema manje nadziranim digitalnim prostorima? Australijski primjer već pokazuje da, bez obzira na zakonske prepreke, potraga mladih korisnika za društvenom interakcijom i digitalnim sadržajem ne prestaje već se jednostavno preseljava na nove platforme.
Ovakve promjene naglašavaju kako se digitalni pejzaž mijenja iznimno brzo, a startapi i manje aplikacije dobivaju šansu da zauzmu prostor koji su napustile velike mreže. No regulatori i stručnjaci upozoravaju da je ključno pitanje ne samo gdje djeca provode vrijeme online nego i kako su ta online iskustva strukturirana, koliko su sigurni i koliko doprinose njihovom razvoju.
U konačnici, situacija u Australiji postaje svojevrsni “testni balon” za globalnu raspravu o budućnosti društvenih mreža i digitalne zaštite djece, a reakcije mladih pokazuju da će jednostavno uklanjanje popularnih aplikacija vjerojatno pokrenuti novu eru manje poznatih, ali jednako utjecajnih digitalnih zajednica.