Australija je od 10. prosinca postala prva država na svijetu koja djeci mlađoj od 16 godina zabranjuje korištenje velikih društvenih mreža
Odgovornost i visoke kazne prebacuju se izravno na tehnološke kompanije. Vlada ovu mjeru opisuje kao radikalni pokušaj da se smanji štetan utjecaj algoritama, nasilnog i toksičnog sadržaja te ovisničkog dizajna platformi na mentalno zdravlje mladih.
Nova pravila traže da platforme poput Facebooka, Instagrama, TikToka, Snapchata, X‑a, YouTubea, Reddita te streaming servisa Kick i Twitch više ne dopuštaju otvaranje računa korisnicima mlađima od 16 godina te da postojeće naloge maloljetnika deaktiviraju ili izbrišu.
Djeca i roditelji pravno nisu meta – formalno je zabranjeno poslovanje platformi s korisnicima ispod 16, a ne samo korištenje aplikacija. Zabrana ne obuhvaća aplikacije čija primarna svrha nije javno dijeljenje sadržaja, poput WhatsAppa ili Google Classrooma, a djeca i dalje mogu gledati velik dio sadržaja bez prijave, primjerice na YouTubeu.
Tehnološke kompanije moraju poduzeti “razumne korake” za provjeru dobi, što znači da se više ne smiju oslanjati samo na iskazanu dob korisnika ili roditeljsko dopuštenje. U obzir dolaze različite tehnologije – od skeniranja dokumenata, preko biometrije (prepoznavanje lica ili glasa), do algoritamske procjene dobi na temelju ponašanja na mreži – iako zakon namjerno ne propisuje točnu metodu.
Za ozbiljna ili ponovljena kršenja platformama prijete kazne do 49,5 milijuna australskih dolara, što je iznos koji bi se mogao pokazati simboličnim u odnosu na prihode najvećih korporacija, ali je politički snažan signal.
Zašto je donesena odluka
Australska vlada odluku pravda podacima prema kojima čak 96 posto djece od 10 do 15 godina koristi društvene mreže, a sedam od deset bilo je izloženo sadržaju poput mizoginije, ekstremnog nasilja te materijala koji potiču poremećaje prehrane ili samoubojstvo.
Premijer Anthony Albanese i ministrica komunikacija Anika Wells naglašavaju da je cilj “vratiti djetinjstvo djeci”, zaštititi ih od cyberbullyinga, online predatora i agresivnih algoritama koji produljuju vrijeme na ekranu. Vlada otvoreno priznaje da provedba neće biti savršena, ali tvrdi da je riječ o nužnom eksperimentu u borbi protiv rastuće krize mentalnog zdravlja među mladima.
Strahovi, kritike i pitanje učinkovitosti
Kritičari upozoravaju da bi zabrana mogla izolirati ranjive tinejdžere koji na mrežama pronalaze podršku te da će dio mladih jednostavno pobjeći u “mračnije kutke interneta”, uključujući manje regulirane platforme, forume i VPN‑om skrivene servise.
Skeptici također dovode u pitanje točnost tehnologija za provjeru dobi, koje mogu pogrešno blokirati punoljetne korisnike i istodobno propustiti maloljetnike koji znaju kako zaobići sustav. Dio stručnjaka za privatnost upozorava da masovno prikupljanje osobnih podataka – skenovi dokumenata, biometrija – otvara novu frontu rizika u zemlji koja je već doživjela velike hakerske upade, premda vlasti tvrde da se podaci smiju koristiti isključivo za provjeru dobi i moraju se odmah brisati.
Tehnološki divovi na udaru
Velike tehnološke kompanije reagirale su uz vidljivo negodovanje, tvrdeći da će zabranu biti teško provesti, relativno lako zaobići i da će narušiti privatnost korisnika. Snap i YouTube čak su pokušali argumentirati da uopće ne spadaju pod definiciju društvenih mreža dok Google, prema australskim medijima, razmatra i pravne korake protiv širenja zabrane.
Unatoč oštroj kritici, Meta, TikTok, Snap i drugi javno su poručili da će se uskladiti sa zakonom, najavljujući gašenje ili zamrzavanje računa mladih korisnika te mogućnost preuzimanja vlastitih fotografija i poruka prije deaktivacije.
Što Australija poručuje svijetu
Australski model, koji kombinira izravnu zabranu, visoke kazne i eksperimentalne tehnologije provjere dobi već sada se promatra kao laboratorij za druge zapadne demokracije. Francuska razmatra sličnu mjeru za mlađe od 15, nordijske zemlje rade na prijedlozima za ograničavanje pristupa, a dio američkih saveznih država pokušava uvesti strogi roditeljski nadzor – često blokiran na sudovima.
Ishod australskog “mrežnog pokusa na tinejdžerima” odredit će hoće li se trend širiti ili će se pokazati da su stroge zabrane neučinkovite te da je put ipak u obrazovanju i digitalnoj pismenosti, a ne u potpunom isključivanju djece s društvenih mreža.