Blato s neba može biti skrivena opasnost za automobile, a ne samo za ljudsko zdravlje, iako na prvi pogled djeluje kao bezazlena prljavština
Dok se na području srednje i južne Dalmacije ovih dana pojavljuju žućkasti oblaci i “prljava kiša” mnogi vozači zabrinuto gledaju svoje automobile prekrivene tankim slojem pustinjskog taloga. Saharski pijesak, koji vjetrovi nose tisućama kilometara iz sjeverne Afrike, nije rijetka pojava u Europi, a osim što utječe na kvalitetu zraka i zdravlje ljudi može ostaviti posljedice i na vozila.
Prema meteorološkim prognozama, saharska prašina nastaje kada snažna južna strujanja podignu sitne čestice pijeska i transportiraju ih kroz više slojeve atmosfere. Te čestice, često veličine između 0,1 i 0,5 milimetara, dovoljno su lagane da putuju velikim udaljenostima te se, uz kišu, talože na površinama, uključujući automobile.
Kada padaline isperu pijesak iz atmosfere on završava na vozilima u obliku karakterističnih smeđih ili sivkastih mrlja, često najvidljivijih na svijetlim i tamnim bojama karoserije. Iako na prvi pogled djeluje kao bezazlena prljavština saharski pijesak može uzrokovati određena oštećenja.
Budite oprezni s brisačima
Stručnjaci upozoravaju da, ako se ne ukloni na vrijeme, sitna zrnca mogu oštetiti zaštitni sloj laka, brtve ili čak metlice brisača. Problem nastaje kada se pijesak, djelujući poput finog abraziva, trlja o površinu karoserije ili stakla. Posebno je rizično koristiti brisače na blatnjavom vjetrobranu jer zrnca pijeska mogu ostaviti mikroogrebotine na staklu.
Utjecaj pustinjskog pijeska ne završava samo na vanjskom izgledu vozila. Dio čestica može prodrijeti kroz ventilacijske sustave i zadržati se u filtrima zraka. Iako su filtri konstruirani upravo kako bi spriječili prodor takvih čestica u motor i kabinu njihova učinkovitost opada ako su izloženi većim količinama prašine.
Zbog toga se nakon izraženijih epizoda prljave kiše preporučuje provjera pa i ranija zamjena kabinskog i motornog filtra kako bi se spriječilo otežano funkcioniranje klimatizacije ili ulazak čestica u unutrašnjost vozila.
Opasno je i kad se čestice osuše
Saharski pijesak sastoji se ponajprije od silicijevog dioksida i manjih udjela željeznih oksida, koji mu daju prepoznatljivu žućkastu ili crvenkastu boju. Upravo zbog mineralnog sastava i sitne strukture ove lebdeće čestice lako se talože na površinama i mogu se čvrsto vezati za lak automobila, osobito kada se osuše na suncu.
Kako bi se spriječila oštećenja stručnjaci savjetuju oprez prilikom čišćenja automobila. Najvažnije je izbjegavati suho brisanje ili ribanje karoserije jer se time povećava rizik od ogrebotina. Preporučuje se najprije temeljito ispiranje vozila velikom količinom vode pod pritiskom kako bi se uklonio najveći dio pijeska.
Tek nakon toga treba koristiti aktivnu pjenu ili šampon za automobile. Također se savjetuje podizanje metlica brisača tijekom pranja kako bi se spriječilo zadržavanje zrnaca ispod gumene površine.
Prednosti i nedostaci automatskih praonica
Automatske praonice često su dobar izbor jer prvo koriste snažan mlaz vode za uklanjanje prljavštine, čime se smanjuje mogućnost oštećenja laka tijekom daljnjeg pranja. S druge strane, upotreba agresivnih kemikalija ili grubih materijala može ukloniti zaštitni sloj voska i dodatno izložiti lak štetnim utjecajima.
Iako saharski pijesak najčešće ne uzrokuje ozbiljna oštećenja automobila njegov utjecaj ne treba podcjenjivati. Pravodobno i pravilno čišćenje vozila ključni su za očuvanje izgleda i funkcionalnosti dok zanemarivanje može dovesti do postupnog trošenja zaštitnih slojeva i mehaničkih dijelova.