Od 14. studenoga 2026. na snazi su izmjene Zakona o lovstvu koje iz temelja mijenjaju pravila naknade štete nakon prometnih nesreća uzrokovanih naletom vozila na divljač
Ukida se dosadašnji „automatizam“ po kojem se odgovornost i naplata često usmjeravala prema lovoovlaštenicima bez dubljeg utvrđivanja krivnje — uvodi se načelo dokazane krivnje, uzročne veze i pravilo „svatko svoju štetu“ kada nema krivnje ni jedne strane.
Kako se po novom utvrđuje odgovornost?
Izmijenjeni zakon (posebno u dijelu koji regulira nalet na divljač) jasno razdvaja situacije u kojima postoji krivnja od onih u kojima je riječ o nesretnom spletu okolnosti:
* Kad je kriv vozač: Odgovornost snosi vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno prometnim propisima, postavljenim znakovima opasnosti ili izričitim naredbama (primjerice, neprilagođenom brzinom na dionici označenoj znakom upozorenja na divljač).
* Kad je kriv lovoovlaštenik: Lovačko društvo (lovoovlaštenik) na čijem se lovištu nesreća dogodila odgovara ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog provođenja skupnog lova, odnosno kada organizirano dizanje i tjeranje divljači izravno uzrokuje njezin bijeg prema kolniku.
* Kad nitko nije kriv („svatko svoje“): Ako su i vozač i lovoovlaštenik poduzeli razumne mjere i poštovali propise, a divljač je iznenada istrčala na cestu (primjerice noću), svatko snosi vlastitu štetu. U praksi to znači da vozač sam plaća popravak svog automobila ako nema odgovarajuće osiguranje.
Zašto se zakon mijenjao?
Podaci nadležnih tijela i saborskih rasprava pokazuju da je dosadašnji sustav postao financijski neodrživ:
* Tijekom 2025. godine na hrvatskim je cestama zabilježeno 6.163 naleta vozila na divljač (najčešće srne), pri čemu je šest osoba teško, a 49 lakše ozlijeđeno.
* Od 2018. do travnja 2026. prijavljeno je 39.614 šteta uz isplatu veću od 48 milijuna eura (a prema podacima iz saborske rasprave do rujna 2026. čak 41.579 šteta i gotovo 53 milijuna eura isplaćenih naknada, uz gotovo 15 milijuna eura isplaćenih samo u 2025.).
* Zakonodavac ističe da cesta nije lovište te da se pojedinačne štete bez utvrđene krivnje više ne trebaju pokrivati na teret sustava i javnih sredstava po automatizmu.
Što ostaje obveza lovoovlaštenika i županija?
* Praćenje migracija: Lovoovlaštenici i dalje moraju pratiti kretanje i migracije divljači te jednom godišnje dostavljati izvješća upraviteljima cesta koje prolaze granicama lovišta. Za neispunjavanje te obveze pravnim osobama propisana je novčana kazna od 1.330 do 1.990 eura.
* Uloga županija i Grada Zagreba: Županije i Grad Zagreb dobivaju polovinu tih sredstava uz proširene namjene, uključujući mogućnosti vezane uz osiguranje od šteta koje prouzroči divljač, financijske potpore za ublažavanje šteta te isplate naknada koje lovoovlaštenici nisu podmirili.
Što ovo znači za vozače u praksi?
* Provjerite policu osiguranja: Obvezno autoosiguranje (AO) ne pokriva štetu na vašem vozilu. Isplati se provjeriti pokriva li vaš kasko nalet na divljač ili ugovoriti posebno dodatno pokriće za nalet na životinje.
* Osigurajte mjesto nesreće i zovite policiju: Uključite sva četiri pokazivača smjera, obucite reflektirajući prsluk, nazovite 192 ili 112 i ne uklanjajte vozilo ni dokaze prije postupanja prema propisima.
* Dokumentirajte sve: Fotografirajte oštećenja na vozilu, položaj životinje, tragove kočenja i prometne znakove na dionici.
* Ne dirajte i ne odvozite divljač: Ozlijeđena životinja može biti opasna, a odvoženje stradale divljači s mjesta nesreće smatra se krivolovom i povlači stroge sankcije.



