Blicanje dugim svjetlima drugim vozačima često se doživljava kao bezazlen način upozoravanja na policijsku kontrolu, radare ili neku opasnost na cesti
Međutim, nepravilno korištenje svjetala može zaslijepiti druge sudionike u prometu, izazvati opasne situacije i dovesti do prometne nesreće. Upravo na takvo ponašanje upozorava i nedavni slučaj s autoceste A3, u kojem je policija zaustavila vozača zbog blicanja i opasne vožnje kojom je ugrožavao ostale sudionike u prometu.
No, važno je pritom naglasiti da blicanje samo po sebi nije uvijek zabranjeno. Hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama dopušta korištenje svjetlosnih znakova upozorenja u određenim situacijama, ali ne i njihovu zlouporabu za požurivanje drugih vozača.
Prema Zakonu, na autocesti je posebno zabranjeno požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova. Vozač koji to čini može biti kažnjen novčanom kaznom od 260 eura.
Što se dogodilo na autocesti A3?
Prema izvješću Policijske uprave zagrebačke, incident se dogodio u ponedjeljak 26. listopada 2026. oko 18 sati. 72-godišnji vozač automobila krapinskih registarskih oznaka kretao se autocestom A3 u smjeru zapada, pritom požurujući vozila ispred sebe i učestalo im blicajući dugim svjetlima.
Policijski službenici Mobilne jedinice prometne policije uočili su njegovo ponašanje i zaustavili ga. Međutim, tijekom kontrole utvrđeni su i brojni drugi ozbiljni prometni prekršaji. Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, iako mu je vozačka dozvola ranije ukinuta zbog negativnih prekršajnih bodova. Uz to, još uvijek mu je bila na snazi zabrana upravljanja vozilima B kategorije, a nije držao ni potreban razmak iza dugog vozila.
Vozač je uhićen i priveden na Općinski sud u Novom Zagrebu, koji ga je proglasio krivim i kaznio novčanom kaznom od 1760 eura. Važno je naglasiti da se taj iznos odnosi na utvrđene prekršaje, a ne samo na blicanje.
Kada je blicanje dopušteno?
Zakon predviđa i situacije u kojima je korištenje dugih svjetala kao upozorenja potpuno dopušteno. Primjerice, noću se svjetlosni znak u pravilu koristi umjesto zvučnog upozorenja kada za to postoji razlog sigurnosti prometa. Može se koristiti i danju ako je takav način upozoravanja primjereniji uvjetima na cesti.
Svjetlosni znak daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, kratkih svjetala ili njihovim naizmjeničnim paljenjem. Pritom je najvažnije ne zaslijepiti vozače koji dolaze iz suprotnog smjera.
Primjerice, kratko blicanje može upozoriti drugog vozača na opasnost na cesti, ali i signalizirati da mu duga svjetla smetaju. U takvoj situaciji vozač koji koristi duga svjetla mora ih prebaciti na kratka.
Zašto je opasno blicati automobilu ispred sebe?
Problem nastaje kada vozač dugim svjetlima namjerno stvara pritisak na automobil ispred sebe kako bi se ovaj što prije maknuo iz prometne trake. Takvo ponašanje može izazvati stres i nagle reakcije, a vozač koji se osjeća ugroženo može nepromišljeno kočiti, naglo mijenjati prometnu traku ili izgubiti kontrolu nad vozilom.
Osim toga duga svjetla mogu zaslijepiti vozača ispred, osobito tijekom noćne vožnje, kada je vidljivost već smanjena. Zbog toga je važno održavati dovoljan sigurnosni razmak i koristiti svjetlosne signale isključivo kada za njih postoji opravdan razlog.