Australija je prva država na svijetu koja je uvela zabranu korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina
Prvi rezultati provedbe pokazuju da sama zakonska regulativa nije dovoljna kako bi se promijenile navike mladih korisnika.
Novo istraživanje australskog regulatora za internetsku sigurnost eSafety otkriva da većina tinejdžera i dalje redovito koristi društvene mreže, unatoč tome što je zabrana na snazi već nekoliko mjeseci.
Prema objavljenim podacima, više od 80 posto djece i tinejdžera nastavilo je koristiti barem jednu društvenu mrežu i tri mjeseca nakon početka primjene zakona.
Prije zabrane taj je udio iznosio oko 86 posto, što znači da je pad bio relativno skroman i nije značajno promijenio svakodnevne digitalne navike mladih.
Glavni razlog takvog ishoda regulator vidi u nedovoljno učinkovitim sustavima provjere dobi. Velik broj korisnika koji su već imali račune prije stupanja zabrane na snagu uspio ih je zadržati, dok su neki bez većih poteškoća otvorili nove profile. Time se pokazalo da tehnološke kompanije još uvijek nisu razvile dovoljno pouzdane mehanizme kojima bi se spriječio pristup maloljetnim korisnicima.
Iako je broj korisničkih računa među djecom pao s 52 na 42 posto, to nije značilo i prestanak korištenja društvenih mreža.
Zabilježen je osjetniji pad broja računa na platformama poput YouTubea, Snapchata i TikToka, ali većina mladih nastavila je pristupati sadržajima na različite načine.
Istraživanje je pokazalo i da se gotovo nije promijenila učestalost korištenja društvenih mreža.
Oko 58 posto ispitanih tinejdžera i dalje ih koristi svakodnevno ili čak više puta dnevno, dok je prije zabrane taj udio iznosio oko 60 posto. Razlika je premala da bi se moglo govoriti o značajnoj promjeni ponašanja.
Zanimljivo je i da zabrana nije dovela do većeg sudjelovanja djece u sportskim, kulturnim ili društvenim aktivnostima. Istraživači nisu pronašli značajne promjene u vremenu koje mladi provode baveći se tjelesnom aktivnošću, umjetnošću, druženjem s obitelji i prijateljima ili uključivanjem u aktivnosti lokalne zajednice.
Australski eksperiment pomno prate brojne države koje razmatraju uvođenje sličnih zakonskih ograničenja. Cilj takvih mjera jest zaštititi djecu od štetnih sadržaja, internetskog nasilja i negativnog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje. Međutim, prvi rezultati iz Australije sugeriraju da sama zabrana nije dovoljna ako nije popraćena učinkovitim sustavima provjere dobi i suradnjom tehnoloških kompanija.
Iskustvo Australije moglo bi tako poslužiti kao važna lekcija drugim državama koje planiraju slične zakone.
Umjesto oslanjanja isključivo na zabrane, stručnjaci sve češće ističu potrebu za kombinacijom tehnoloških rješenja, edukacije roditelja i djece te odgovornijeg pristupa samih digitalnih platformi kako bi zaštita maloljetnika u online okruženju bila doista učinkovita.