Europska komisija najavila je veliku promjenu u planovima o budućnosti automobilskog tržišta u Europskoj uniji
Odluka označava povlačenje iz prvobitno planirane potpune zabrane prodaje novih vozila s benzinskim i dizelskim motorima od 2035. godine. Umjesto dosadašnjeg cilja da sva nova vozila budu s nultim emisijama CO₂ novi prijedlog Bruxellesa predviđa da proizvođači do sredine sljedeće dekade moraju smanjiti emisije za 90 posto u prosjeku dok preostalih 10 posto mogu nadoknaditi korištenjem niskougljičnog čelika ili održivih goriva poput e-goriva i biogoriva.
Ovo ublažavanje pravila dolazi nakon snažnog pritiska automobilske industrije i pojedinih država članica, poput Njemačke i Italije, koje su izražavale zabrinutost da bi stroga zabrana mogla narušiti konkurentnost europskih proizvođača u globalnom tržišnom okruženju, osobito s ubrzanim razvojem električnih vozila u Kini i SAD-u.
Prema novom prijedlogu, koji će sada biti predmet daljnjih pregovora s Europskim parlamentom i državama članicama u Vijeću EU, proizvođačima će biti dopušteno da uvoze i prodaju plug-in hibride, lagane hibride te vozila s unutarnjim sagorijevanjem i nakon 2035. godine, sve dok u prosjeku ispunjavaju ciljani pad emisija. To znači da klasični motori neće biti potpuno zabranjeni već ostaju u ponudi tržišta, uz stroge kvote i mehanizme kompenzacije emisija.
Europski povjerenik za klimu Wopke Hoekstra branio je ovaj zaokret kao pragmatičan kompromis koji uravnotežuje ciljeve zaštite okoliša s realnostima industrije i gospodarstva. Prema njegovim riječima, promjena pravila trebala bi omogućiti europskim proizvođačima da ostanu konkurentni i potakne razvoj širokog spektra tehnologija, uključujući napredne hibride i niskougljična rješenja.
Međutim, odluka je naišla i na kritike. Zagovornici strožih klimatskih ciljeva upozoravaju da će ublažavanje zabrane usporiti prijelaz na električna vozila i otežati ostvarenje ambicioznih ciljeva EU-a o klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.
Ekološke organizacije te neki proizvođači električnih automobila smatraju da će kompromis stvoriti nejasnoće na tržištu i obeshrabriti daljnja ulaganja u inovacije bez jasnog i ambicioznog cilja za budućnost.
Ovaj razvoj događaja označava značajan zaokret u dosadašnjoj politici EU-a prema prometu s nultim emisijama, koja je još prije dvije godine propisivala da od 2035. svi novi automobili i laka gospodarska vozila moraju biti bez emisija CO₂. Ta uredba bila je dio paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova cestovnog prometa, koji čini veliku komponentu ukupnih emisija EU-a.
Iako je jasno da će električna vozila i dalje igrati ključnu ulogu u budućnosti nova regulativa otvara put za različite tehnološke puteve ka dekarbonizaciji mobilnosti, uz istovremeno priznanje izazova s kojima se suočava europska autoindustrija i potrošači. Konačan oblik novog zakonskog okvira očekuje se nakon što ga formalno usvoje Europski parlament i države članice.